Uzgoj jagoda

02 lipnja, 2016

Morfološko – Fizičke osobine jagode

Životni vijek jagoda je 5 – 6 godina, sa kratkim stablom i lišćem koje je i tokom zime zeleno. Stablo sadnice jevisoko 10 – 30 cm, a s godinama deblja stvarajući izražene godove, po čemu se lako procijeniti starost sadnice. Srž stabla je osjetljivo na niske temperature, dok je tkivo oko srži znatno otpornije na mraz. Na tako niskom stablu se bočni izražaji – krunice iz koji izbija novo lišće, cvijet i plod. Zbog niskog rasta jagoda i uspijeva na većim nadmorskim visinama, jer je tokom zime pokriva snijeg koji služi kao izlacija.

Proječni životni vijek lista je 60 dana, osim onog koje prezimljava. Listovi koji prezimljavaju žive znatno duže i od njegovog očuvanja znatno zavisi visina prinosa u sljedećoj godini. Da bi se ovi listovi sačuvali preko zime potrebno je jagodnjak prekriti slamom ili nekim drugim pokrivačom koji će zaštiti ovo lišće od izmrzavanja. Dokazano je da ukoliko se lišće jagode preko zime sačuva od izmrzavanja prinos jagoda je veći za 50% od jagoda kod kojih je list oštećen ili uništen. Korijen jagode je žilast, dobro razgranat i može ići u dubinu do 50cm, a pojedine žile i više. Glavne žile prostire se na dubini 15 – 20cm. Veličina i gustina korijena zavisi od vrste i sorte. Korijen raste najintenzivnije u proljeće, početkom vegetacije i početkom jula pri čemu treba voditi računa prilikom gnojenja i sadnji jagoda.

Cvijet jagode je bijele ili krem boje, sa pet kruničnih listića, 10 – 16 čašičnih listića, 20-35 prašnika i 520-580 tučkova. Kultivisane sorte jagoda imaju cvijet sa prašnicima i tučkovima i nije pronađen polen koji nema afiniteta sa tučkom, prema tome su samooplodne. Cvjetanje jagoda traje 10 – 20 dana, što uvjetuju klimatski čimbenici, a počinje sa cjetanjem poslije poslije listanja.

Vriježe ili stolone su biljke koje služe za razmnožavanje sorte. Vriježe nastaje iz adventivnih pupoljaka, na nodijima (čvorovima) stabla, tako što se na gornjem dijelu nodija obrazuje rozeta lišća, a sa donje strane žilice, te se na taj način razvija nova biljka jagoda, koj se nazivaju vriježe ili stolone.

Jedan bokor jagoda prosječno daje oko 20 dobro ožiljenih vriježa, a može u povoljnim uslovima i mnogo više.

Obrazovanje vriježa počinje i ranije, ali glavna masa strvara se poslije berbe i produžava se do zime,a ako je zima blaga, stvara se i tokom zime. Obrazovanje vriježa je u suprotnosti sa plodonošenjem. Za proizvodnju zasada potrebno je redovno vriježe redovno uklanjati, a za proizvodnju sadnog materijala poželjno je zasnovati poseban zasad na kojem se vrši redovna kontrola na viruse i ostale bolesti i štetnike.

Plod jagode je zbirni. Krupnoća i težina ploda se kreće 10 – 25 g i više, različitog je oblika ( okrugao, ovano konusan,okrugao koničan pljosnato okrugao i dr. ). Boja mesa je bjeličaste, roze, svijetlocrvene, crvene do tamnocrvene. Sjemenke su žute ili tamnocrvene.

Ekološki uvjeti za uzgoj jagode

Kod nas se jagoda može uzgajati s većim ili manjim uspjehom u skoro svim krajevima. Za uspješnost uzgoja zaslužni su klimatski i zemljišni uvjeti.

Klimatski uvjeti su promjenljive veličine pa od toga zavisi i rodnost jagoda. Veliki uticaj na visinu prihosa ima količina i raspored padavina u toku vegetacionog perioda. Veliki uticaj imaju i pojave kasnih proljetnih i ranih jesenjih mrazeva. Ponavanje ovih činjenica neophodno je radi pravilnog izbora zemljišta,terena, položaja te odabira sorti pogodnih za to podneblje. Niske zimske temperature rijetko oštete jagode. Jedina šteta tokom zime može nastati ukoliko se jagoda kasno sadi u jesen pa nastane golomrazica. Visoke temperature u vrijeme zametanja ploda mogu imati negativna uticaj na prinos jagode. Ukoliko se radi navodnjavanje štete od visoke temperature mogu biti beznačajne. Kasni proljetni mrazevi mogu imati veliki uticaj na rod jagode te u takvom podneblju treba izbjegavati uzgoj jagoda.

Jagoda je skromna biljka po pitanju tipa tla, jer se uspijev a na svim vrstama tla. Korijen jagode se uglavnom razvija na dubini do 15 cm. Visoki prinosi se postižu na ilovičastim pjeskovitim zemljištima ( černozem, gajnjače, lakše smonice) na zemljištima koja su strukturno vrlo plodna, vlažna, pH 4,6 – 6,4.

Jagoda uzrijeva 10dana ranije na južnom položaju nego na sjevenom. Na većim nadmorskim visinama treba koristiti južne padine kao toplije a niže nadmorske visine sjeverne kao hladnije. Zatvorene doline, mrazišta treba izbjegavati zbog zadržavanja hladnijeg vazduha. Parcele sa nagibom većm od 8° treba izbjegvati.

Zasnivanje plantaže jagode

Jagoda se može saditi kao čista kultura ili kao uzrodnica u mladnim voćnjacima. Ako se sadi kao uzrodnica, takvi jagodnjaci daju niske prinose i imaju niz nedostataka, jer je otežana obrada zemljišta, zaštita i berba plodova. Jagodnjake treba podizate kao čistu kulturu i to kao jednogodišnje i višegodišnje zasade.

Jednogodišnji zasadi su bolji od višegodišnjih, jer se dobiva veći prinos po jedinici površine, plodovi ranije sazrijevaju, krupniji su pa se postiže veća cijena i lakša je borba protiv korova, bolesti i štetočina. Kod nas jagoda se može uzgajati kao višegodišnja kultura na jednom mjestu najviše 4 godine, alu tada postoji velika opasnost od virusa, otežana borba s korovom, plodovi su sitniji itd.

Priprema zemljišta za sadnju

Prije sadnje tj. zasnivanja jagodnjaka parcelu je potrebno očistiti od korovskih biljaka. Najefikasniji način suzbijanja korova je unakrsno oranje na dubinu 10 cm, a zatim prskanje tla herbicidom na bazi glifosfata.

Nakon upotrebe herbicita 15 – 20 dana zemljište orati na dubinu 25 – 30 cm. Prije oranja na parcelu razbacati zreli stajnjak, fosforno i kalijevo gnojivu i to odgovarajuću količinu koja će biti potrebna za vrijeme eksploatacije jagodnjaka. Ako nemate stajnjaka prije sadnje može se korisititi zeleno gnojivo. U zavisnosti od sadržaja humusa u tlu po hektaru dodaje se 25 – 40t stajnjaka, mineralnog gnojiva ( 5:14:28) 200 – 400 kg/ha, ako nema stajnjaka koristiti peletirano ogranskognojivo Fertor ili Siforga (750 – 1500 kg/ha) kao i neki insekticid.

Poslije oranja zemljište je potrebno isfrezati, poravnati, obilježiti redove i na tako pripremljenu parcelu saditi. Najbolje je ako se zemljište priprema tokom ljeta ili rano u jesen. Obzirom da jagoda ima plitak korijen prije sadnje je potrebno osigurati dovoljno hranjiva i dovesti tlo u stanje plodnosti.

Jagoda je jako osjetiljiva kultura te je prije sadnje potrebno strogo voditi brigu koja je predkultura bila. Najbolje predkulture su leguminoze, a najnepovoljnije su krompir i paradajz. Poslije paradajza i krompira u tlu ostaje bolest verticilijum na što je jagoda jako osjetljiva. Nepovoljno je i ako se jagoda sadi na mjesto gdje je i ranije bilo.

Za podizanje jagodnjaka ne treba koristiti zemljište na kome su bile dugogodišnje trave ili ledine, jer su takva zemljišta zaražena mnogim štetočinama koje lako prelaze na jagodu.

Vrijeme sadnje

Obzirom da je jagoda višegodišnja zeljasta, stalno zelena biljka može se saditi tokom cijele godine. U praksi jagoda se najčešće sadit u julu i augustu, rano s jeseni i s proljeća.

Vrijeme sadnje zavisi od toga kako će se jagodnjak koristiti pri jednogodišnjem uzgoju jagoda, sadnja se mora obaviti u julu ili najkasnije početkom augusta. U ovom slučaju potrebno je osigurati navodnjavanje vriježi.

Pri uzgoju jagoda 3 – 4 godine na jednom jestu, sadnja se može obaviti od početka jesenjih kiša pa sve do aprila mjeseca, kada vremenske prilike dozvoljavaju. Jesenja sadnja je bolja od proljetne. Jesenju sadnju treba obaviti što ranije, a završiti do 15.oktobra.

Pri jesenjoj sadnji, do proljeća se razviju žile i kad vegetacija krene, jagoda normalno raste, dok kod proljetnje sadnje žile skraćujete te se na taj način žile teže stvaraju.

Izbor vriježi za sadnju

Kako bi jagodnjak bio uspješan i rentabilan vriježi prilikom sadnje treba da budu potpuno zdravi i što bolje razvijeni. Najbolje je saditi mlade vriježi stare svega jednu vegetaciju, starije vriježi koje imaju tamnocrvenu boju odbacite.

Jednogodišnje vriježi koji se koriste za sadnju treba da potiču od selekcionisanih, autentičnih i garantovanih zdravih sorti.

Najbolje su se pokazali oni odmah po vađenju iz matičnjaka i sađeni na stalno mjesto. Poslije dužeg transporta, žile treba osvježiti prskanjem vodom, a ako su žile uenule, držati 12 – 24 sata potopljene u vodu pa ih posle saditi.

Pri izboru mladica za sadnju centralni pup treba da je uočljiv i svjež. Oštećene, suhe, trule listove treba odbaciti. Suhe vrhove žila treba osvježiti orezivanjem, a ako su žile preduge treba ih skratiti za 1/3 dužine.

Preporučljivo je korijen jagoda prije sadnje umočiti u kašu od goveđe balege i zemlje u omjeru 1:1.

Sistem uzgoja

Jagoda se uzgaja na različite načine, od kojih su najznačajniji:

Njivski uzgoj sa pokrivanjem zemljišta plastičnom folijom
Uzgoj jagode u tunelima i plastenicima
Uzgoj u obliku špalira
Uzgoj uz pritku
Uzgoj u saksijama
Uzgoj u staklenicima i dr.

Pri njivskom uzgoju jagoda se može saditi u prostim derovima, pantljikama, lejama i u kombinaciji s povrćem. Za veće površine najpogodniji način sadnje je u prostim redovima jer je moguće primijeniti zemljište i način obrade. Obično je rastojanje 80 x 25cm i pri ovakvoj sadnji stane 70 000 vriježi po hektaru.

Sadnja u pantljikama se primijenjuje u uvjetima navodnjavanja. Pantljika se sastoji od da ili tri reda. Razmak između pantljika je 80 – 100 cm, a između redova u pantljici 20 – 40 cm, kakav je razmak i jagoda u redu.

Sadnja u leje se primjenjuje na manjim površinama, u vrtu i okućnici. Leje su obično široke 80 – 100 cm, a sadnice se sade na 25cm, a između redova 45 cm.

Njivski uzgoj jagoda može biti i sa pokrivanjem zemljišta crnom ili bijelom PVC folijom. Plastične folije se koriste radi povećanja toplote tla, čuvanja vlage, sprečavanja rasta korova. Uzgajanje jagoda pod folijom povećava se prinos za 35 – 40% i plodovi sazrijevaju 3 – 10dana ranije. Plovodi se čisti, lako se beru, nema okopavanje i borbe protiv korova, te je proizvodnja jeftinija za 30 – 40% od klasičnog uzgoja.

Folija se postavlja na zemlji po unaprijed napravljenm redovima. Treba voditi računa da folija bude sa svih strana dobro pričvršćena za zemlju. Ukoliko folija nema izbušene rupe poslije prostiranja vrši se otvaranje rupa nekim okruglim metalnim predmetom na rastojanju u redu 20 – 30cm. U rupe se sade sadnice na uobičajen način.

Uzgoj jagoda u polietilenskim tunelima koristi se radi povećanja toplote zemljišta i vazduha, koncerviranja vlage u zemljištu, ranijeg kretanja vegetacije i bujnijeg porasta. Temperatura vazduha u tunelu veća je za 6 – 12°C neko na otvorenom polju.

Jagoda u tunelima daje veći prinos za 40 – 50%, a plodovi dozrijevaju 20 – 30 dana ranije u odnosu na njivski uzgoj. Tuneli su prave od polukružnih konstrukcija (metal, plastika ili drvo) te se prekrivaju prozračnom bijelom PVC polietilenskom folijom.

Uzgoj jagoda u plasteniku je slično ugoju u stakleniku osim materijala za pokrivanje.

Plastenik je pokriven plastičnom polietilenskom folijom. Plastenici su dimenzija: š= 3 – 6m, d= 10 – 15m i h= 1,5 – 2m.

Uzgoj jagoda u špalir i uz pritke je moguć s obzirom na novostvorene sorte sa visokim stablom. Sadnja se obavlja na rastojanju 1 – 1,5 x 0,5m. Ovaj način dolazi u obzir samo u okućnicama.

Sadnja jagoda

Kod frigo sadnica neophodno je njihovo prilagođavanje novim uvjetim, a to se postiže odlaganjem sadnica dva dana na tamno mjesto. Prije sadnje potrebno je sadnicama skratiti korijen za ⅓– ¼ dužine, te odstraniti suho i oštećeno lišće. Tako pripremljene sadnice umočiti u rastvor nikotina, zatim u kašu ilovače i goveđe balege.

Sadnja se obavlja ručno ili strojno(mašinski). Strojno je znatno brže i ekonomičnije. Ručna sadnja preporučuje se na manjim površinama i okućnicama. Sadnja strojno isto je kao i sadnja povrlarskih kultura. Uređaji su jednostavi: vezuju se za traktor i svaka mehaničarska radionica ih može izraditi.

Sadnja se obavlja kad je tlo umjereno vlažo i vrlo oblačno. Sadnice se sade na dubinu na kojoj su bile u matičnjaku. Odnosno krunica sadnice treba da bude u visini površine zemljišta posle sadnje i sabijena zemljišta. Posle sadnje treba obaviti navodnjavanje ili zaliti svaku sadnicu pojedinačno.

Sadnja ručno se obavlja na više načina:

Sadnja u kanaliće
Sadnja pomoću motike ili ašova (štihače)

Sadiljkom se sadi tako što se uz postavljenu žicu ili kanap na odreženom rastojanju prave rupe i u njih se stavljaju sadnice. Oko sadnice se sadiljkom zemlja zbije da se istisne vazduh i da se ne može lako iščupati.

Sadnja u kanaliće obavlja se tako što se uz žicu ili kanap iskopa kanalić dubine 5 – 7 cm, a onda u tako napravljen kanalčić stave sadnice i oko njih nagrne sitna zemlja koja se sabija da bi se što bolje priljubila uz žile i time istjera vazduh.

Sadnja motikom i ašovom izvodi se tako što se uz žicu ili kanap kojim su obilježeni redovi na određeni redovi na određenom rastojanju načine rupe i u njih se stavljaju sadnice, a onda se zemlja sabije oko sadnica kao i u prethodnom slučaju.

Ako je zemljište dobro pripremljeno jedan radnik ručno može da posadi 5000 – 6000 sadnica, strojno 4 – 5 puta više, odnosno oko 25 000 sadnica.

Njega jagodnjaka posle sadnje

Poslije sadnje održavanje se sastoji od redovnog kultiviranja zemljišta, navodnjavanju, uništavanju korova i zaštiti od mraza, bolesti i štetočina. Poslije sadnje treba zemljiššte kultivatorom plitko preorati, kako bi se izgažena zemlja rastresla i porvnala.

Neposredno pred kultiviranje potrebno je izvršiti prihranjivanje sadnica sa cca 200 kg/ha amonijum – sulfata ili nekim drugim azotnim gnojivom. Tokom cijele godine zemljište u jagodnjaku treba održavati da bi bilo umjereno vlažno u rastresitom stanju i bez korova.

Njega jagoda u rodu u toku 3 – 4 godine sastoji se u regulisanju rodnosti, uništavanju korova, gnojenju, navodnjavanju, zaštiti od biljnih bolesti i štetočina.

Rodnost jagoda reguliše se skidanjem cvjetova u prvoj godini, uklanjanju stolona sa sadnica i odrstranjivanju starog lišća. Skidanjem cvjetova u prvoj godini povećava se bujnost bokora za 20 %, a povećava se broj vriježi za 30%. Cvjetovi se ne uklanjaju pri uzgoju jagoda kao jednogodišnje kulture. Zbog povećanja prinosa uklanjaju se i stolni sa sadnicama. Oni se skidaju u 2 – 3 navrata prije i poslije berbe. Dokazano je da jagoda bez stolona daje veći prinos za 50 % od jagoda sa stolonima.

Odmah poslije berbe treba odstraniti lišće zajedno sa korovom i stolonima iznijeti ih iz jagodnjaka i spaliti. U prvoj godini održavanje i obrada se sastoji od čiste obrade, a kasnije se kombinuje čista obrada sa malčom.

Gnojenje jagodnjaka

Ukoliko je u pripremi tla za sadnju stavljno organsko i mineralno gnojivo kasnije su potrebe za hranjivom manje te se svodi na prihranjivanje azotnim gnojivom,a po potrebi desfornim i kalijumovim.

Godišnja potreba jagoda za hranljivim elementima je 70 – 100 kg N, 50 – 80 kg P₂O₅ i 120 kg K₂O/ha.

Sa azotnim gnojivom treba postupati pažljivo i najbolje da se zemljištu dodaje preko organskog gnojiva prije sadnje. Suvišna je upotreba neorganskog N,izazia veliku bujnost biljke, slabije cvjetanje, plodovi su slabijeg kvaliteta i trunu. Osim toga, suficit N izaziva i brz porast korovskih biljaka. Fosforna i kalijeva gnojiva upotrebljavaju se u toku septembra i treba ih zaorati.

Fertirigacija je ishrana preko sistema za navodnjavanje. Da bi se biljka pravilno razvijala potrebno je precizno doziranje vode i hrane, u skladu s fenofazama biljke i sa proizvodnim karakteristikama. Postoji više različitih sistema za fertirigaciju, ali je zajedničko za sve da se uz navodnjavanje vrši i ubacivanje hranljivih materija prethodno rastvorenih u rezervoare.

Folijarna prihrana

Prihrana jagoda može se izvoditi i preko lista. Ovaj način gnojenja je pogodan jer se može primjenjivati skupa sa sredstvima za zaštitu jagoda od bolesti i štetočina. Folijarna ishrana pomaže brži oporavak od nedostatka pojedinih elemenata, a ukoliko je biljka dobro snadbjevena hranjivim elementima popravlja se kondicija biljke i njena otpornost. Prednost je što ima brzo dejstvo pa pomaže biljki da prebrodi nepovoljne periode. Naročito se preko lista gnoji kada je upitanju nedostatak mikroelemenata.

Navodnjavanje

Navodnjavanje treba da bude osnova intenzivne proizvodnje jagoda. Pri velikim prinosima jagoda voli vodu. U našim klimatskim uslovima navodnjavanje se obavlja najmanje 3 – 4 puta.

Prvo navodnjavanje treba izvoditi prije cvjetanja, drugo prije zrenja i treće poslije berbe plodova, četvrto navodnjavanje po potrebi. Navodnjavanje brazda primjenjuje se na blago nagnutim terenima, vještačkom kišom na manje blagim terenima, a „kap po kap“ na svakom terenu. Navodnjavanjem „kap po kap“ najracionalnije se koristi voda, a uz to ne posotji opasnosti od ispiranja i erozije zemljišta.

Berba jagode

Najkvalitetniji plodovi jagode su oni ubrani u trenutku kada su zreli ili skoro potpuno zreli, čvrsti i zdravi. Oni se koriste za prodaju u svežem stanju ili za duboko smrzavanje najbolje se prodaje tzv. rolend roba (pojedinačno smrznuti plodovi). Branje se može sprovesti na dva načina: da se prvo beru najbolji plodovi, pa da se berač vrati i obere prezrele plodove, ili se parcela podijeli na dva dijela pa se jedan dio češće bere za tržište u svježem stanju, a drugi se povremeno obere za potrebe prerade. Plodovi se moraju redovno sakupljati, ne smije se zapustiti jer može doći do truljenja prezrelih i još nedozrelih plodova ili pojave raznih bolesti koje će smanjiti prinos i dobit. Za berbu najkvalitetnijih plodova, neophodno je obrati jagodnjak svakog drugog, najkasnije trećeg dana. Branje zelenih plodova neće biti od korisiti jer jagoda u toku skladištenja ne dozrijeva. Istovremeno sa branjem vrši se i klasiranje plodova u tri kategorije, od kojih se najviše cijeni eksta i prva klasa, koja se može prodavati za jelo i duboko zamrzavanje.

Pod ekstra kvalitetom podrazumijevaju se plodovi koji su po krupnoći, zrelosti i boji ujednačeni, sortno čisti, bez petelji i ručno obrani. U jednom pakovanju dozvoljava se do 5% plodova koji ne ispunjavaju uslove za ovu ili ispunjavanju za narednu, nižu klasu.

Plodovi I klase moraju imati približno iste osobine kao plodovi ekstra kvaliteta, s tim što se dozvoljava da u pakovanju bude i do 10% mase plodova koji ne ispunjavaju uslove za ovu klasu ali odgovaraju II klasi.

Plodovi klase II moraju biti zdravi, čisti i plotpuno zreli, sa izvijesnim nedostacima u pogledu oblika ploda. U jedinici pakovanja može biti do 20% prezrelih plodova, do 10% mase plodova sa čašicom, kao i najviše 5% crvljivih plodova.

Posljednjih godina hladnjače najčešće klasiraju jagodu na prvu i drugu klasu. Pldoovi se ne smiju brati nakon kiše ili kada su jutra vlažna. Plod nakon branja ne smije ostati na suncu. Za berbu 1 ha potrebno je 15 – 20 radnika dnevno tokom čitavog perioda berbe. Za 10 sati rada, vješt berač može obrati 80 – 100 kg jagoda.